Radni sastanak Visokog savjeta gradonačelnika, na kojem će članovi razgovarati o realizovanim aktivnostima, ali i planovima za naredni period, biće održan u četvrtak, 31. marta,
Tokom proteklog perioda, članovi Savjeta aktivno su učestvovali pri izradi važnih dokumenata i pravilnika, aktivno radili na poboljšanju postojećih procedura, radili na promociji sporta, kulture i Banje Luke u cjelosti, u zavisnosti od oblasti kojom se bave.
U periodu koji je iza nas, pokrenute su brojne aktivnosti u oblasti ekonomije i privrednog razvoja grada, a konsultacije vezane za ekonomska pitanja poput budžeta Grada, investicionih zona i ušteda obavljaju se sa uvaženim profesorom Miodragom Zecom.
Profesor Zec je veoma uticajan među mlađom generacijom, posebno studentima i njegova iskustva su dragocjena za razvoj kritičkog mišljenja, stoga će u Banskom dvoru održati i javnu tribinu sa studentima i građanima na kojoj će govoriti o ekonomskim ali i drugim važnim temama.
Kako bi se poboljšali uslovi i efekti javnih poziva za sufinansiranje vantjelesne oplodnje, veliki doprinos prilikom izmjene pravilnika iz ove oblasti dao je uvaženi genetičar, doktor Miodrag Stojković.
Radilo se i na jačanju sporta, tako je pokrenuto eksperimentalno Školsko takmičenje u plivanju i vaterpolu u okviru Malih olimpijskih igara Republike Srpske, kojem će stručnu podršku dati proslavljeni vaterpolista Dejan Savić a uz to u velikoj mjeri doprinijeti promociji ovog takmičenja.
Na realizaciji niza ideja, koje će poboljšati kvalitet sporta posebno za naše najmlađe sugrađane, svoj doprinos dala je i Aleksandra Mušić, Banjalučanka koja poznaje lokalne prilike i ima odličnu reputaciju među domaćim sportskim radnicima i kreatorima sportskih politika u gradu i čiji aktivizam je prepoznatljiv.
Prilikom kreiranja novog pravca razmišljanja u oblasti tenderskih procedura za regulacione planove, UT uslove i projekte značajnu ulogu je odigrala Snježana Mrđa Badža. S tim u vezi predloženo je raspisivanje okvirnih sporazuma za projektovanje i izbjegavanje velikog broja direktnih sporazuma, što će istovremeno ubrzati procedure izrade tehničke dokumentacije i doprinijeti bržoj realizaciji i boljem kvalitetu projekata.
Među važnim pitanjima za naš grad svakako je i demografski razvoj, a svoj doprinos u ovoj oblasti dao je Aleksandar Čavić, koji kao član Visokog savjeta, zajedno sa grupom koju čine predstavnici institucija i dokazanih stručnjaka, radi na izradi Strategiji demografskog razvoja grada Banja Luka. Ovo je prvi takav dokument, a njegov značaj je prepoznao i Populacioni fond Ujedinjenih nacija i izdvojio sredstva za njenu izradu.
Jedna od oblasti na kojem se vrijedno radilo je i kultura, pa su tako pokrenute različite ideje za jačanje pozorišne scene, muzike, a istovremeno su predloženi i načini za vizuelno uljepšavanje našeg grada.
S obzirom na to da je Banja Luka do sada bila uskraćena za originalna domaća operska djela kakva je kamerna opera, koja je uz to sve češća pojava u umjetničkoj muzici XXI vijeka, David Mastikosa, jedan od najznačajnijih domaćih kompozitora savremene muzike je autor libreta za operu „Višnja sa zlatnom košticom“ pisanog po motivima teksta srpskog savremenog pisca Milorada Pavića, koja pretenduje da bude prva opera pisana po motivima teksta Milorada Pavića, što je važan doprinos srpskoj umjetničkoj muzici.
Kulturom se bavila i Miljka Brđanin, naša uvažena glumica. Ona je stavila akcent na važnost i kvalitet banjalučke pozorišne scene. Predstava „Banja Luka“, a koja će se igrati uz podršku Grada, okupila je u jednom projektu šest pisaca koji su ili rođeni u Banjoj Luci i stvarali u njoj, ili su potekli odavde i svoje prve umjetničke korake ostvarili upravo u našem gradu.
Ulaganje u estetiku grada je svojevrstan podsticaj dobrobiti zajednice, budući da kulturni događaji mobilišu zajednicu, privlače posjetioce, poboljšavaju socijalne odnose i doprinose razvoju tolerancije i razumijevanja sa drugim i drugačijim, a doprinos za savjetovanje u oblasti kulture, jačanje vizuelnog identiteta grada i ideju za izradu enciklopedije grada Banje Luke dala je Biljana Čekić.
S ciljem uspostavljanja tijesnih kulturnih veza sa predstavnicima srpskih kulturnih institucija i organizacija iz bivšeg jugoslovenskog kulturnog prostora, uz zamisao da Banja Luka bude sabirno mjesto razgovora o duhovnom jedinstvu srpskoga naroda profesor Duško Pevulja pokrenuo je projekat Centra za srpske studije.
U tom kontekstu, Banja Luka bi postala važno središte u kojem se kompetentno raspravlja o bitnim nacionalnim pitanjima, kao i mjesto-pokretač konkretne kulturne saradnje, koja bi se, između ostalog, realizovala kroz zajedničke promocije, tribine, izdavačke poduhvate, književne večeri i druge aktivnosti, od kojih su u prethodnom periodu već ostvarerene mnogobrojne aktivnosti.
Savjet se bavio i promocijom aktivnosti koje sprovodi Grad Banja Luka, čemu je svoj doprinos dala i savjetnik za medije i komunikacije, Nataša Tešanoviće. Pored toga, u pripremi je i projekat kojim bi se inovirao pristup gradu Banjoj Luci kao destinaciji i od njega napravio brend.
O svim ovim aktivnostima članovi Svajeta sutra će razgovarati sa gradonačelnikom, a biće predstavljeni i neki od budućih planova.
Podsjećamo, prema Odluci gradonačelnika, članovi Visokog savjeta se u svom radu rukovode pravilima struke i nauke, te se pridržavaju najviših etičkih normi, a uz to će rade na dobrovoljnoj bazi, bez naknade.
Visoki savjet je prvo ovakvo tijelo u Banjoj Luci, a važno je istaći da je riječ o samostalnom, nezavisnom i stručnom tijelu, koje nema karakter organa vlasti, ali će svojom stručnošću i iskustvom biti uključeno u donošenje odluka od važnosti za Banju Luku i njene građane.